Ugostiteljske terase koje se nalaze dijelom na gradskim površinama, a dijelom na prostoru pod upravljanjem Županijske lučke uprave Crikvenica rezultat su gradnje novog obalnog zida u sklopu uređenja Trga palih boraca u Selcu odnosno nasipavanja obale, investitora Grada Crikvenice.
Granica lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Selce utvrđen je sukladno članku 74. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) koji je propisivao da Županijska skupština utvrđuje lučko područje za sve luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja na svom području, u skladu s prostornim planom i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Odlukom o izmjeni odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet od 17. srpnja 2014. godine („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 42/14) utvrđen je obuhvat luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Selce za koju je dobivena suglasnost Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 137/14) te je u sklopu nove katastarske izmjere za k.o. Selce pomorsko dobro luke Selce evidentirano u katastru i zemljišnoj knjizi.
Naime, prije početka izvođenja radova gradnje novog obalnog zida u luci Selce, Županijska lučka uprava Crikvenica i Grad Crikvenica kao investitor zaključile su Sporazum o uređenju međusobnih prava i obveza u provođenju projekta te istim niti jednom odredbom nije definirana izmjena granica lučkog područja iako je Sporazum iniciran i sastavljen od strane investitora. Stoga je pogrešno stvarati dojam da Županijska lučka uprava Crikvenica samoinicijativno proširila svoje područje djelovanja radi stjecanja dobiti.
Nadalje, potrebno je razjasniti i pitanje obavljanja ugostiteljske djelatnosti i terasa. Ugostiteljska djelatnost u lučkom području nije nešto što lučka uprava može samostalno proglasiti lučkom djelatnošću već takav način korištenja prostora proizlazi iz zakonskog uređenja pomorskog dobra i morskih luka. Prema ranijem zakonskom uređenju ugostiteljska djelatnost bila je obuhvaćena lučkim djelatnostima, dok je važećim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama dodatno jasno definirana u okviru osnovnih lučkih djelatnosti. Stoga je Županijska lučka uprava dužna postupati sukladno važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju gospodarsko korištenje lučkog područja, u ovom slučaju putem koncesije, te u okviru zakonom propisanih nadležnosti donositi odgovarajuće odluke i akte.
Ističemo da se postupak davanja koncesije ne provodi diskrecijskom odlukom pojedinog tijela, već strogo u skladu sa zakonom propisanim pravilima i procedurama. U njegovoj provedbi sudjeluju Stručno povjerenstvo za koncesije, sastavljeno od predstavnika Ministarstva financija i Primorsko-goranske županije iz više upravnih područja, kao i Županijsko državno odvjetništvo, koje je o postupku obaviješteno te u njemu sudjeluje u okviru svojih zakonskih ovlasti.
Nastavno na navode gradonačelnice o održavanju koncesioniranog područja i određivanju cijena, napominjemo da su navedena pitanja uređena Ugovorom o koncesiji te da za provedbu ugovora i izvršenje ugovornih obveza odgovara koncesionar. Sukladno ugovoru, troškove redovitog i izvanrednog održavanja koncesioniranog područja tijekom cijelog trajanja koncesije snosi koncesionar, koji je istodobno obvezan osigurati urednost i komunalnu opremljenost prostora te provoditi mjere zaštite okoliša propisane ugovorom i važećim propisima.
Jednako tako, nije točno da Županijska lučka uprava samostalno određuje visinu naknade za koncesiju. Visina i način utvrđivanja naknade proizlaze iz važećih propisa, među ostalim iz Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru te Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru kao i priloženoj Studiji gospodarske opravdanosti.
Kada se već javno govori o održavanju Trga u Selcu i odgovornosti za njegovo stanje, onda je potrebno govoriti o cijelom prostoru, a ne samo o ugostiteljskim terasama.
Od završetka radova na uređenju Trga palih boraca u Selcu podna ambijentalna rasvjeta u značajnom dijelu nije u funkciji, dok drveće koje je propalo nije zamijenjeno te površina zelenog pojasa često služi kao parkiralište. Problematična je i odvodnja, zbog koje pri većim oborinama dolazi do zadržavanja i poplavljivanja površine trga što onemogućuje rad ugostiteljskih terasa a dolazi i do prometnih zastoja. Dodatni problem predstavljaju i učestala puknuća vodovodnih cijevi, do kojih je na trgu u nekoliko navrata već dolazilo.
Ako se već javno proziva lučku upravu zbog održavanja, iako je ugovorom o koncesiji definirano da su za isto odgovorni sami ugostitelji, tko je odgovoran za održavanje i funkcionalnost ostalih dijelova javnog prostora?
Također, prijedlog gradonačelnice da granica luke bude jedan metar od obale pokazuje nedovoljno poznavanje stanja na terenu odnosno tehničkih karakteristika obalnog zida luke Selce. Takav prijedlog nije moguće promatrati samo kroz pitanje terasa i ugostiteljske djelatnosti. Naime, dio obale luke izveden je od šupljih kesona tzv. disipacijskim komorama za smanjenje refleksije valova u dužini od oko tri metra, te ako bi granica lučkog područja bila pomaknuta jedan metar od ruba obale, postavlja se pitanje tko bi tada bio odgovoran za održavanje i zaštitu unutarnjeg dijela te lučke podgradnje? Zbog toga se granica lučkog područja ne može određivati pojednostavljenim prikazom stvarnog stanja.
Zaključno, potrebno je demantirati još jednu pogrešnu pretpostavku. Čak i kada bi se izmijenila granica lučkog područja, to ne znači da bi dio Trga u Selcu prestao biti pomorsko dobro. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama jasno je određeno da svako nasipavanje obale, a koje je do trenutka nasipavanja bilo pomorsko dobro ne gubi status pomorskog dobra.
Status pomorskog dobra proizlazi iz zakona, a ne iz činjenice nalazi li se određena površina unutar ili izvan lučkog područja. Posljedično, mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti na takvom području i dalje bi se morala urediti odgovarajućim zakonskim institutom, odnosno koncesijom ili dozvolom na pomorskom dobru, a što ponovno ne dovodi do objedinjavanja plaćanja naknade zakupnicima ugostiteljskih terasa.
Štoviše, takva promjena može otvoriti mogućnost sudjelovanja većeg broja zainteresiranih ponuditelja, odnosno otvoreno tržišno natjecanje čime će se postojeće korisnike terasa u luci otvorenoj za javni promet Selce dovesti u dodatnu poslovnu neizvjesnost.